Results

Government of the Republic of Montenegro

11/01/2019 | News release | Distributed by Public on 11/01/2019 16:56

Potpredsjednik Pažin: Vlada realizovala ili u kontinuitetu realizuje svaku svoju obavezu iz poglavlja 23 i 24

Sve ono što je u nadležnosti Vlade vezano za poglavlja 23 i 24 realizovano je ili se u kontinuitetu realizuje, saopštio je potpredsjednik Vlade Zoran Pažin odgovarajući na pitanja članova Odbora za antikorupciju danas u Skupštini Crne Gore.

'Ako pažljivo pratite izvještaj Evropske komisije vidjećete da je Vlada pohvaljena za sve ono što je neposredna nadležnost Vlade u integracionom procesu. A to je prije svega, priprema kvalitetnih zakona, kojih je do sada bilo oko 70 koji se odnose na poglavlje 23 i 24, i koje je nakon pripreme od strane Vlade usvajao ovaj visoki dom. Ono što je u nadležnosti Vlade je realizovano ili se realizuje u kontinuitetu. Nema nijedna obaveza koja je zacrtana kao obaveza Vlade vezano za poglavlja 23 i 24, a da je ostala nerealizovana,' naveo je potpredsjednik Pažin.

Potpredsjednik je ukazao da je zadatak Vlade bio da pripremi kvalitetne zakone u skladu sa standardima pravne tekovine Evropske unije i da je Vlada je to uradila. 'Oko 70 zakona iz oblasti poglavlja 23 i 24 su pripremljeni i oni su sada sastavni dio našeg pravnog poretka. Takođe, zadatak Vlade je bio da uspostavi institucije, koje su zadužene za prevenciju i represiju korupcije i organizovanog kriminala. To je i urađeno - formirana je Agencija za sprječavanje korupcije i uspostavljeno je Specijalno državno tužilaštvo. Ono što Vlada ne može, ne zato što ne bi željela, nego zato što je sadržaj podjele vlasti takav, jeste da Vlada i implementira te zakone. I to je ono što je naredna zahtjevna faza integracionog procesa. To je implementacija zakona, koje je Vlada predlagala, a ovaj visoki dom usvojio.'

Upitan za raniju izjavu o povjerenju javnosti u Državno tužilaštvo, potpredsjednik je odgovorio: 'Kada sam govorio o nedopustivo niskom povjerenju javnosti u Tužilaštvo ja naravno nijesam govorio o rezultatima koje Tužilaštvo ima, posebno u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog krminala, a naročito nijesam govorio o rezultatima koje ima Specijalno državno tužilaštvo. Naprotiv, Specialno tužilaštvo zna da imaju veoma snažnu podršku od strane ministra pravde za sve ono što su njihovi napori i poštovanje prema svemu onome što su rezultati Specijalnog tužilaštva. Da nije bilo tih rezultata ne bi ni bio evidentiran napredak u ispunjavanju obaveza vezano za poglavlja 23 i 24. Ono na šta sam ja htio da ukažem, govoreći o nedopustivo niskom nivou povjerenja javnosti u Tužilaštvo jeste, a imam pravo na svoj politički stav, neodgovarajuća reakcija Tužilaštva kao samostalnog jedinstvenog organa na, u najmanju ruku, neprimjereno ponašanje, koje je evidentirano na snimku koji je crnogorska javnost imala priliku da vidi.'

'Mi smo u Ministarstvu pravde smatrali da nakon isteka mandata, imajući u vidu sve ove okolnosti, da bi trebao Vrhovni državni tužilac da se distancira u odnosu na sam taj predmet, a distancirati se u odnosu na predmet, u situaciji kada je jasna hijerarhijska organizacija tužilaštva, nije moguće na drugi način, osim prenijeti svoja ovlašćenja na nekog od svojih saradnika. I to je bilo ono što je moj stav koji sam i podijelio sa Vrhovnim državnim tužiocem. Vrhovni državni tužilac je na kraju zauzeo drugačiji stav, koji ja poštujem, ali mi to ne uskraćuje pravo da iznesem svoj politički stav - da mi kao društvo moramo i možemo da napredujemo jedino na način što će se uspostaviti jasna linija odgovornosti u svim organima javne vlasti, koja polazi od starješine organa. Po dubini, a ne obrnuto. Dakle, ničim nijesam negirao rezultate koje ima Tužilaštvo, ali smatram da jasna linija odgovornosti u ovom slučaju nedostaje i da je to nešto na čemu trebamo raditi kao kvalitativni korak naprijed u razvijanju demokratije u Crnoj Gori.'

Govoreći o ustavnim izmjenama iz 2013. godine, kojima je uvedena visoka kvalifikovana većina za izbor članova Sudskog savjeta i vrhovnog državnog tužilaštva, potpredsjednik je podsjetio da je, tada, učestvujući u radu Venecijanske komisije, ukazivao na potencijalnu opasnost da ovakvim rješenjima Crna Gora dođe u situaciju jedne vrste blokade. U tom kontekstu je saopštio: 'Niko ne brani opoziciji da izabere Sudski savjet. Nećete mi valjda reći da baš niko od kandidata koji su konkurisali ne zaslužuje povjerenje ovog visokog doma. Zašto svojim stavom ne ohrabrite najbolje kandidate da se javljaju za ta mjesta. Ne možemo ustavna rješenja iz 2013. svesti na političke nagodbe. A očigledno da u političkoj praksi sadržaj tih amandmana rezultira nekim političkim nagodbama, a i sada očekivanjem za neke buduće političke nagodbe. Ja to ne doživljavam kao korak naprijed u razvijanju i ovih institucija koje su od izuzetnog značaja za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala.'

Potpredsjendik je ukazao na potrebu prevazilaženja navedne situacije putem dijaloga. 'Mislim da treba otvoriti dijalog o ovim pitanjima, da naša rješenja ne smiju da budu ishitrena, jer su ona jednim dijelom 2013. godine bila ihitrena. I da ne smijemo dozvoliti sebi da uđemo u neku novu vrstu pravnoga avanturizma kao što smo to uradili 2013. godine. Državno tužilaštvo je po Ustavu samostalan i jedinstven državni organ. Naglašavam, državni organ, a ne grana vlasti. Međutim, onako kako je Tužilaštvo danas pozicionirano u našem političkom i pravnom sistemu jeste kao da jeste grana vlasti. Po nekim atributima vladavine prava ima više nezavisnosti nego što to ima sudska vlast, koja mora da bude nezavisna u svakoj demokratskoj državi.'

Kometarišući ocjene da je predložio navodno neustavno zakonsko rješenje kojim je spriječena blokada rada Sudskog savjeta, potpredsjednik je saopštio: 'Potpuno bi politički sistem bio u kolapsu i to bi bila alternativa nedonošenju zakona kojim se produžava mandat članovima Sudskog savjeta iz redova uglednih pravnika do izbora uglednih pravnika u novi saziv Sudskog savjeta. Mi imamo situaciju jedne poremećene demokratske ravnoteže, da većina poslanika može da ima politički stav da je potrebno izabrati Sudski savjet, dok politička manjina to može svojim stavom da blokira. Da li je to demokratsko rješenje, da se politička manjina više pita nego politička manjina? Ali onda je potrebno da iskažemo svi zajedno visok stepen odgovornosti i da to pitanje rješavamo. Šta bi mogla biti alternativa tome stavu - da u Crnoj Gori ne postoji baš nijedan čovjek koji bi mogao da bude kao ugledni pravnih u Sudskom savjetu? Ja to ne vjerujem, a ne vjerujete ni vi.'